Nastavni predmet
BHS, Strani jezik
Pragmatika
Diskursna lingvistika
Komunikacijske vještine (Pedagogija)
OPIS TEME
Tema radionice polazi od razumijevanja komunikacije kao temeljne društvene prakse kroz koju se oblikuju međuljudski odnosi i obrasci saradnje, te je stoga od ključne važnosti za koncept mirovne pedagogije. Oslanjajući se na analizu konverzacije (Sacks, Schegloff & Jefferson 1974) i teoriju učtivosti (Brown & Levinson 1987), te srodne teorijske pristupe, radionica komunikaciju sagledava kao proces koji se odvija u realnom vremenu i koji zahtijeva razvijene komunikacijske kompetencije, osjetljivost za interakcijski kontekst te sposobnost refleksije vlastitih i tuđih komunikacijskih praksi. Razvoj ovih kompetencija ima široku primjenjivost u obrazovnom kontekstu, jer se – u prilagođenim oblicima – može integrirati na svim nivoima obrazovanja, od predškolskog i osnovnoškolskog, preko srednjoškolskog, do visokog obrazovanja, doprinoseći jačanju međusobnog razumijevanja, nenasilne komunikacije i ostvarivanju ciljeva mirovne pedagogije u akademskom i širem društvenom prostoru.
TRAJANJE
90 min.
CILJEVI
Razviti svijest studenata o važnosti pozitivnih komunikacijskih strategija u akademskom i profesionalnom kontekstu te potaknuti njihovo aktivno promoviranje i primjenu
ISHODI
Kognitivni: Poznaje i primjenjuje komunikacijske obrasce i pojmove u zavisnosti od cilja, sugovornika i konteksta (slijed govora, prekidanje, pauze, komunikacijski šumovi, nesporazumi i sl.); razumije principe nenasilne komunikacije
Socioemocionalni: Empatijski razumije i govori; prepoznaje i adekvatno izražava emocije u komunikacijskim situacijama; razvija emocionalnu samoregulaciju; kultivira dijalog; komunicira šta je potrebno da bi se postiglo razumijevanje, kolaboracija, zajednički ciljevi
Ponašajni: Aktivno sluša i komunicira; upotrebljava primjeren vokabular u različitim komunikacijskim situacijama; aktivno sluša sugovornike te vodi verbalnu i neverbalnu komunikaciju u skladu s principima uvažavanja i otvorenosti; komunicira jasno, strukturirano i jezički stilizirano, uz upotrebu argumentacije; primjenjuje komunikacijske tehnike temeljene na principima nenasilne i inkluzivne komunikacije, vodi grupne diskusije i primjenjuje principe medijacije
OBLICI, METODE I TEHNIKE RADA
Oblici: individualni, grupni, u paru.
Metode: frontalna, metoda razgovora, rad na transkriptima, igranje uloga.
Tehnike: oluja ideja, kviz
NASTAVNA SREDSTVA I MATERIJALI
Projektor i laptop za prikaz prezentacija i video materijala, A4 papir, flipchart, kartice, olovke i flomasteri za grupne aktivnosti.
Video materijali, transkripti razgovora.
Uputstva za samoevaluaciju nastavnika i obrazac za evaluaciju rada studenata.
LITERATURA
Brown, Roger & Albert Gilman. 1960. The pronouns of power and solidarity. In Thomas A. Sebeok (ur.), Style in language, 253‒276. Cambridge, MA: MIT Press.
Brown, Penelope & Stephen C. Levinson. 1987. Politeness: Some universals in language usage. Cambridge, New York: Cambridge University Press.
Džanko, Minka. 2025. Osnove analize konverzacije. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu.
Gardner, Rod. 2013. Conversation Analysis in the Classroom. In Jack Sidnell & Tanya Stivers (ur.), The Handbook of Conversation Analysis, 593-611. Oxford: Blackwell.
Sacks, Harvey, Emanuel A. Schegloff & Gail Jefferson. 1974. A simplest systematics for the organization of turn-taking for conversation. Language 50(4). 696-735.
ETAPA I VREMENSKA ARTIKULACIJA
UVODNE AKTIVNOSTI
Trajanje: 15 min.
OPIS AKTIVNOSTI
Aktivnost oluja ideja: Kratka diskusija: „Šta za vas znači (ne)uspješna komunikacija?“
Cilj: Uvođenje nove teme aktiviranjem prethodnog znanja i poticanje vlastitih doprinosa studenata
Ili
Analiza dva kratka videozapisa/transkripta: jedan primjer dobre, a drugi loše komunikacijske prakse u učionici.
Cilj: Prepoznavanje dobrih i loših, odnosno učtivih i neučtivih jezičkih radnji
UPUTE ZA NASTAVNIKE
Nastavnik/-ca priprema materijal (temu diskusije i/ili transkripte/video) i unaprijed označava ključne segmente interakcije.
Nastavnik/-ca započinje radionicu kratkim predstavljanjem i pozdravnim riječima te najavljuje prvu aktivnost – diskusiju i/ili analizu dva kratka videozapisa/transkripta).
Nakon što nastavnik/-ca postavi pitanje, odnosno nakon što ih pozove da pogledaju videozapise ili pročitaju transkripte, studenti daju svoj doprinos. Nastavnik prihvata njihova mišljenja bez komentiranja ili kritiziranja. Nastavnik zapisuje ključne pojmove /segmente na tablu kao uvod u temu.
MATERIJALI
Projektor, videozapis, transkript
GLAVNE AKTIVNOSTI
Trajanje: 60 min.
OPIS AKTIVNOSTI
- Teorijska faza (15 min.)
Na unaprijed pripremljenom transkriptu nastavnik/-ca uvodi i ukratko pojašnjava pojmove iz analize konverzacije i teorije učtivosti: govorni prinos (eng. turn), uzimanje i prepuštanje riječi (eng. turn-taking), preklapanje/simultani govor/prekidanje (eng. overlap), ispravke (eng. repair), strategije učtivosti (eng. politeness strategies), etikete i oblici oslovljavanja (eng. address forms), očuvanje svog i „obraza“ govornika (eng. face-work). - Analitička faza (10 min)
Studenti i studentice u grupama analiziraju ključne koncepte u transkriptima iz uvodnog dijela aktivnosti.
Kontrastiraju dobre i loše jezičke radnje, s fokusom na:- (izbjegavanje) prekidanja,
- upotrebu (ne)prikladnih oblika oslovljavanja,
- izražavanje neslaganja uz/bez prijetnje licu itd.
- Izlaganje (10 min.)
- Igra uloga (20 min.)
Na dobrovoljnoj osnovi jedan par izvodi kratku spontanu simulaciju konfliktne komunikacijske situacije na zadatu temu. Nakon diskusije u plenumu, igra uloga se ponavlja s prijedlozima upotrebe uspješnijih komunikacijskih strategija.
UPUTE ZA NASTAVNIKE
- Teorijska faza: Nastavnik/-ca na projektoru prikazuje autentičan transkript, odnosno isječak iz institucionalnog razgovora (npr. između nastavnika i učenika, ljekara i pacijenta). Nakon čitanja vodi studente kroz analizu ključnih pojmova. Unaprijed priprema kartice na kojima su ovi pojmovi vizualno istaknuti na posebnoj ploči kako bi studentima i studenticama olakšao/-la razumijevanje i pamćenje ključnih koncepata.
- Analitička faza: Nastavnik/-ca formira grupe ili parove (u ovisnosti od broja studenata) te svaka grupa/par dobije kratak transkript i zadatak da uoči i analizira jedan u prethodnoj fazi predstavljeni fenomen. Nastavnik/-ca daje uputu da parovi pronađu po jedan ključni pojam te da evaluiraju njegovu funkciju u razgovoru (dobra ili loša praksa) (15 minuta).
- Svaka grupa izlaže po tri minute (npr. pet grupa ili parova po tri minute)
- Nastavnik/-ca poziva dobrovoljce da izvedu kratku simulaciju jedne komunikacijske situacije, npr. razgovor studenta i profesora tokom uvida u rad (nezadovoljstvo studenta zbog ocjene, bodovanja i sl.).
Posmatrači iz grupe imaju zadatak da prate razgovor i prave bilješke o sljedećem: da li su se sugovornici međusobno aktivno slušali/prekidali/razumjeli i da li su argumentirali/kritikovali.
Kratak razgovor u plenumu: Šta vam se nije dopalo u komunikaciji?
Nastavnik/-ca poziva druga dva učesnika koji su posmatrali da uđu u uloge i da drugačijim načinom komunikacije pokušaju da promjene ishod razgovora.
MATERIJALI
Projektor, tabla, druga vizualna pomagala (kartice, transkripti)radni materijal (prilog br. 1), olovke/flomasteri/markeri
ZAVRŠNE AKTIVNOSTI
Trajanje: 15 min.
OPIS AKTIVNOSTI
Diskusija i evaluacijska aktivnost
UPUTE ZA NASTAVNIKE
Nastavnik priprema pitanja za evaluaciju pomoću određenog online alata te ih studentima prikazuje uz pomoć projektora. Neka od pitanja su: Šta su naučili? Koje strategije mogu biti korisne? Koje bi strategije primijenili u budućnosti?
Nastavnik/-ca zaključuje radionicu isticanjem važnosti ove teme u akademskom i profesionalnom kontekstu te zahvalom za učešće i doprinos.
MATERIJALI
Projektor
EVALUACIJA RADA STUDENATA
Nakon radionice studenti i studentice trebaju napisati kratku refleksiju (300 riječi) o ličnoj komunikaciji i strategijama koje će pokušati primijeniti u budućnosti, (opcionalno) uz korištenje teorijskih koncepata analize konverzacije i teorije učtivosti.
SAMOEVALUACIJA I PREPORUKE / NAPOMENE NASTAVNIKA
Nakon radionice nastavnik bilježi šta je izazvalo najveći izazov ili interes, koliko su studenti razumjeli teorijske pojmove te kako su reagovali na praktične zadatke.
Preporuke: omogućavanje studentima i studenticama da sami analiziraju vlastite snimljene interakcije (uz prethodni pristanak).
